Alergija na sunce je izraz koji se često koristi za opisivanje niza stanja u kojima se pojavljuje crveni osip ili neka druga kožna promjena isključivo nakon izlaganja suncu. Takve alergije nazivaju se primarne fotodermatoze i uzrokovane su UVB i UVA zračenjem. Određeni lijekovi i proizvodi, ali i neke bolesti također mogu našu kožu učiniti vrlo osjetljivom na sunčevo svjetlo. Za razliku od primarnih fotodermatoza, takve alergijske reakcije nazivamo sekundarnim fotodermatozama.

I dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergija na sunce pogađa ljude svih vrsta kože. Blagi slučajevi alergije na sunce mogu nestati bez liječenja. Osobe koje imaju ozbiljnu alergiju na sunce morale bi poduzeti sve preventivne mjere i nositi odjeću za zaštitu od sunca.

Istraživanja pokazuju da je čak do 50 posto alergija na sunce nasljedno. Postoji mnogo manifestacija primarnih fotodermatoza, najčešći oblik je polimorfna svjetlosna erupcija tzv. PMLE (engl. polymorphous light eruption). Obično manifestira kao nadražujući osip, crvenilo i druge promjene na vratu te na pregibima ruku i nogu. Uobičajeno se javlja nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Početnu erupciju obično slijedi otvrdnuće osipa, zatim se javlja svrbež, a ako se ništa ne poduzima, promjena se obično povlači sama od sebe već za nekoliko dana.

Što učiniti kada se pojavi alergija na sunce?

Kod blažih alergijskih reakcija najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite dermatologu.

Najsigurniji način za sprečavanje alergijskih reakcija na sunce je izbjegavanja sunčevih zraka dok su one najjače, izbjegavanje naglih izlaganja suncu u proljeće i ljeto (postupno izlaganje suncu omogućava bolju prilagodbu na UV zrake), nošenje zaštitne odjeće i korištenje kvalitetnih zaštitnih sredstava koja pružaju visoku UVA i UVB zaštitu.